Prethodnih nekoliko mjeseci pisali smo o američkim najavama novih carina, carinskim ratovima i mogućim ekonomskim posljedicama tih mjera. Vidjeli smo i značajne promjene cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima.
Od “Dana oslobođenja” – dana kada je Donald Trump najavio vrlo visoke carine na uvoz roba iz ostatka svijeta – prošla su tek dva mjeseca. Ipak, nekome tko u međuvremenu nije pratio tržišta moglo bi se učiniti da se gotovo ništa nije dogodilo. Dionice su na gotovo svim razvijenim tržištima danas na razinama sličnim, ili čak višim, u odnosu na početak godine. Slično vrijedi i za američke i europske državne obveznice, koje su također vrlo blizu razinama s početka godine.
Često nas pitaju kako je moguće da dionička i obveznička tržišta ignoriraju tako snažne negativne podražaje, poput novih carina, koje su općenito loše za gospodarski rast.
Ekonomski rast i dalje je solidan
Prvi razlog je jednostavan – svi najnoviji makroekonomski pokazatelji i dalje ukazuju na solidan gospodarski rast, vrlo visoku zaposlenost i relativno nisku inflaciju. U SAD-u, Europskoj uniji, ali i globalno, očekuje se nešto niža stopa rasta, no ta su očekivanja prisutna još od kraja prošle godine.
Ukratko, očekivanja slabijeg rasta temelje se na pretpostavci da je to prirodan nastavak nakon viših stopa rasta od 2021. do 2024. Zaposlenost je u SAD-u i EU blizu rekordnih razina. Inflacija se, doduše, razlikuje – u eurozoni se praktički vratila na ciljanih 2%, dok se u SAD-u kreće između 2,5% i 3%.
U svakom slučaju, za sada ne vidimo puno dokaza da su nove carine bitno naškodile gospodarskom rastu.
Carine vjerojatno nisu dovoljne da izazovu globalnu recesiju
Treba imati na umu i da carine koje je SAD najavio ne pogađaju sve zemlje jednako. Učinak ovisi i o eventualnom odgovoru drugih zemalja, no i bez protumjera najviše bi naštetile upravo SAD-u i zemljama s vrlo visokim udjelom izvoza u SAD – primjerice Kanadi, Meksiku ili Vijetnamu.
Prema grubim procjenama, carine od 10% na sav uvoz i 50% na kineski uvoz smanjile bi rast BDP-a SAD-a za oko 0,5% do 0,6%. Kanada i Meksiko mogli bi izgubiti između 0,6% i 0,8% rasta, EU između 0,1% i 0,3%, dok bi Kina – možda iznenađujuće – zabilježila pad od oko 0,6%.
Iako su to negativne brojke, nisu dovoljne da same po sebi gurnu ta gospodarstva u recesiju. Povijesno gledano, visoke carine same po sebi nisu izazivale recesije u SAD-u, iako su vjerojatno produbile Veliku depresiju početkom 1930-ih.
Burza nije isto što i gospodarstvo
Važno je shvatiti da ekonomsko okruženje nije jedini čimbenik koji utječe na dionička tržišta – iako jest važan. Među ostalim ključnim faktorima su: valorizacija kompanija, njihovi poslovni rezultati i očekivanja, visina kamatnih stopa, kreditna aktivnost te inovacije. Kombinacija svih tih elemenata određuje smjer tržišta, a često je i skroman ili usporeni rast dovoljan da tržišta nastave rasti.
Uzmimo primjer S&P 500. Sedam najvećih kompanija u tom indeksu – tzv. „Sedmorica veličanstvenih“ – danas čine oko 35% njegove ukupne vrijednosti. Te kompanije uglavnom se bave uslugama i manje su izložene carinama na robu i trgovinske barijere. Osim toga, riječ je o globalnim tvrtkama koje posluju širom svijeta i snažno su diversificirane, za razliku od manjih američkih kompanija koje više ovise o domaćem tržištu.
One su i predvodnice tehnoloških inovacija, osobito u području umjetne inteligencije. Upravo ulaganja u AI sve više djeluju kao potencijal za povećanje produktivnosti i dugoročni rast u gotovo svim sektorima.
To objašnjava zašto S&P 500 može rasti čak i kada američka ekonomija usporava. Drugim riječima, netko može savršeno predvidjeti makroekonomske trendove, ali to ga samo po sebi neće učiniti uspješnim investitorom.
Poruka je ista: imajte plan i postanite dugoročni investitor
U posljednjih pet godina imali smo nekoliko velikih padova dioničkog tržišta – primjerice na početku pandemije COVID-19, zatim krajem 2022. kada se očekivala recesija koja se nikad nije dogodila, i posljednji u travnju 2025., kad je Trump najavio suludo visoke carine.
U svim tim slučajevima tržišta su padala i po više od 20%, a zatim se relativno brzo oporavljala. Malo je onih koji su na tim korekcijama aktivno kupovali dionice – a još manje onih koji su time nadmašili investitore koji su ostali konstantno izloženi tržištu.
Zato uvijek naglašavamo: ulaganje treba biti dio trajnog financijskog plana. Redovito ulažite dio prihoda – nije bitno radi li se o velikim ili malim iznosima, već da ste konzistentni. Nekad ćete ulagati dok su cijene visoke, nekad kad su niske, ali dugoročno ćete sudjelovati u rastu tržišta.
Kada imate plan, nemate razloga za paniku. U osnovi, stalni pesimizam nije strategija koja donosi dobre rezultate. Ukoliko Vam je potreban partner u procesu investiranja i stručan savjet, uvijek se možete obratiti (prijava na online sastanak) nama kako bismo Vam pomogli u donošenju najbolje odluke za Vas.
Ovaj blog pripremljen je u informativne svrhe na temelju podataka dostupnih i poznatih INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. u trenutku njegove izrade i objave i kao takav podložan je promjenama.
Cjelovit, točan i istinit opis UCITS fondova koji se spominju u ovom blogu, propisanih obveza i povezanih rizika, možete pronaći na web stranici: www.icam.hr/investicijski-fondovi gdje su dostupni i Prospekt i Ključne informacije za ulagatelje svakog fonda na hrvatskom jeziku.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude.
Iznesene analize temelje se na javno dostupnim informacijama, koje INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. smatra pouzdanima, ali za čiju potpunost i točnost ne preuzima nikakvu odgovornost kao ni odgovornost ni obvezu davati informacije o promjenama u iznesenim mišljenjima ili informacijama.
Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet analize nisu u cijelosti objašnjeni. Investitori trebaju donijeti vlastitu odluku o eventualnom ulaganju bez oslanjanja na blogu iznesene stavove.
PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER send
